BAJDEN VODI U DZORDZIJI I PENSILVANIJI

Americka izborna nedelja

 

Vest jutra je da, posle nastavljenog brojanja glasova, Bajden vodi u Dzordziji sa oko 1000 glasova vise od predsednika Trampa, sto bi uskoro moglo oznaciti novog americkog predsednika. Podsecamo, Dzordzija nije bila plava od 1992. godine, kada je za predsednika izabrala Klintona (secate se Bila, zar ne?), nosi 16 izbornih glasova, a bice odlucujuca i u izborima za prevlast u Senatu – 2 senatora iz Dzordzije jos uvek se bore za svoje glasove.

 

Američki izbori BAJDEN VODI U DZORDZIJI I PENSILVANIJI

 

Juce se naciji obratio i predsednik Tramp, izjavom da”ukoliko se broje legalni glasovi-on je posteno dobio izbore, ukoliko se broje nelegalni glasovi-Demokrate probaju da ukradu izbore i promene njihov ishod”. Pomenuo je i evidentne propuste na mnogim izbornim mestima, ukljucujuici jedan okrug iz Viskonsina, u kome je 100% izaslih na izbore glasalo za Bajdena. Sve nam ovo zvuci mnogo poznato i vec vidjeno na mnogim meridijanima, uvodeci sada i Ameriku medju banana republike.

Glasovi se jos uvek broje u Pensilvaniji, u kojoj Bajden u ovom trenutku po prvi put vodi sa 5500 glasova (broji se jos 2 posto glasova), u Nevadi (u prednosti Bajden) i Severnoj Karolini (u prednosti Tramp), a Arizona se takodje jos uvek prebrojava, iako je u izbornoj noci, cini se prerano, proglasila Bajdenovu pobedu.

Advokati obe strane ce imati pune ruke posla, biraci su na ivici strpljenja, a sudije cekaju na dokaze o prevarama i propustima na izbornim mestima. Trampova kamanja poziva birace da dostave dokaze o propustima, ukljucujuci i zabrane za posmatrace iz Republikanske stranke na izbbornim mestima u kljucnim drzavama.

Izborni stab predsednika Trampa jos uvek kao glavne razloge za probleme na predsednickim izborima navode uticaj levo orijentisanih medija, namerno pogresne vesti o ispitivanju javnog mnjenja u kojima su unapred veliku prednost davale Bajdenu, uticaj kapitala velikih tehnoloskih kompanija, kao i promene izbornih zakona u nekim drzavama cak i na dan samih izbora. Da li ce skupiti I zvanicne dokaze kojima ce legalno dokazati propuste I izbornu kradju, odlucice americki sudovi.

Mnogi ce reci da se sada Americi lupa o glavu ono sto je svojim velikim uticajem cinila u izbornim procesima nerazvijenih zemalja, podeljeni gradjani su zavadjeni na krv i noz, ali je svima jasno da je neophodna kompletna reforma izbrnog sistema, koja ce omoguciti zvanicne i precizne rezultate u izbornoj noci, kako razvijenoj zemlji i dolikuje.


Mila Filipović

Mila Filipović