HAŠKI TRIBUNAL SE SVETI SRBIMA

Haške sudije su Srbima izrekle 1200 godina robije

 

Kada je sud u Hagu izrekao pravosnažnu presudu doživotne robije bivšem komandantu Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću, on će i dalje ostati u Pritvorskoj jedinici u Ševeningenu, gde je doveden 31. maja 2011. godine. Tu će Mladić biti dok ne istkne rok žalbe na ovu pravoslažnu presudu. Potom će ga Haški tribunal poslati na odlužene kazne u neku od evropskih država.

U zatvorima evropskih država trenutno je 14 sprskih državljana osuđenih pred Haškim tribunalom. Oni izdržavaju višedecenijske zatvorske kazne između 20 i 40 godina, dok dva osuđenika izdržavaju kazne doživotnog zatvora.       

Osuđeni haški Srbi svoje kazne izdržavaju u zatvorima Nemačkoj, Velikoj Britaniji, zatim u Poljskoj, Danskoj, Estojini, Finskoj i Francuskoj.

U nemačkim kazamatima su generali Vlastimir Đorđević, Vujadin Popović, Stanislav Galić. U Poljskoj, u zatvoru Pjetribunalsk, 40 kilometara od Lođa, gde kazne izdržavaju Sreten Lukić, Radislav Krstić, Stojan Župljanin i Mićo Stanišić,

Milan Martić i Dragomir Milošević koji kazne služe u zatvoru u Estoniji. General Nebojša Pavković je u zatvoru u Finskoj.  Radosav Brđanin je u danskom zatvoru ugradu Niborg.

“ U međuvremenu dr Radovan Karadžić, osnivač i prvi predsednik republike Srpske, koji je u Hagu osuđen na doživotnu robiju iz ove pritvorske jedinice upućen krajem maja je na odsluženje u zloglasni britanski zatvor na ostrvu Vajt. Smešten je u samici zatvore, koji je izgrađaen šezdesetih godina i smatra se novim”, pisali su srpski mediji i nagovestili težak život dr Karadžiću u britanskom kazamatu.

U britanskim zatvorima, prema rečima advokata Gorana Petronijevića, osuđeni Srbi su u više navrata bili napadani od muslimanskih ekstremista, poput Radoslava Krstića, koji je jednom pretučen šipkom, a drugi put su pokušali da ga ubiju žiletom. Radovanova porodica strepi da će možda i dr Karadžić biti smrtno ugrožen u Velikoj Britaniji.

Država Srbija poslednjih 10 godina tražila od Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i Haškog tribunala da se osuđenim Srbima omogući služenje kazne u otadžbini. I da im pruži punu ljudsku zaštitu, koja im po zakonima pripada. Srbija je odbijena.

Većina njih su stariji ljudi. U zatvorima u Evropi nemaju adekvarnu medicinsku zaštitu. Devetorica haških Srba je umrlo pirlikom izdržavanja kazne, dok su neki umrli i pre okončanja postupka pred Tribunalom. U ćelijama Ševenningena. na primer, preminuli su Slavko Dokmanović 1998. godine, Milan babbić 2006. godine, Slobodan Milošević 2006. godine i Zdravko Tolimir 2016. godine. U zatvorima su preminuli Miroslav Deronjić 2007. u Švedskoj, Mile Mrkšić 2015. godine u Protugaliji,

Na pitanje kako žive i kakav tretman u tim zatvorima imaju osuđeni haški Srbi, advokat Branko Lukić, branilac generala policije Sretena Lukića. je jednom prilikom odgovorio:

"Haški sud pokušava neprestano da nas Srbe podseti kakva mu je uloga i stav prema pripadnicima srpskog narodima, akakav prema osuđenicima iz drugih država. Samo Srbe ovaj sud ne puštaju na prevremenu slobodu, iako su odrobijali trećinu kazne, kako je predviđeno pravilima. Oni se pravdaju da se srpski osuđenici nisu dovoljno pokajali. To je  zloupotreba prava od strane predsednika Haškog suda".

Uslove za prevremeno puštanje ispunili Radoslav Brđanin, Nebojša Pavković, Sreten Lukić, Vlastimir Đorđević, Radislav Krstić i Radivoje Miletić, ali Hag odbija da ih pusti. Svi se oni pristojno ponašaju i zatvoru. Rade poslove koji im se daju, ugalvnom, u zatvorskoj biblioteci, ali ih čelnici Haškog tribunala mrze i mimo zakona drže zatočenima.

“ Srbi haški zatvorenici i Srbi haški osuđenici u godini korone virusa se nalaze u izolaciji. Članovi porodica ne mogu da im dođu u posetu.  Njihovim braniocima je zabranjen dolazak i pravni razgovori. A njima samima je zabranjeno da se viđaju sa svojim zemljacima. U zatvoru nema virusa, ali su Srbi u posebnim ćelijama, jedni pored drugih” svedoči Mladen Župljanin, koji mesecima nije video oca Stojana u poljskom zatvoru.

Branioci haških Srba, koji se nalaza na odsluženje kazne smatraju da su naši generali i branioci srpskog naroda u ratovima na prostoru bivše Jugosdlavije danas više zarobljenici Haškog suda, logoraši, nego ljudi na izdržavanju zavoirske kazne.

Svoje pravosnažne kazne Haškog tribunala danas isčekuju u Ševeningenu čelnici srpske tajne službe Jovica Stanišić i Franko Simatović.


Marko Lopušina

Marko Lopušina