INTERESANTNI DETALJI IZ SRPSKE ISTORIJE

INTERESANTNI DETALJI IZ SRPSKE ISTORIJE

 

20. decembara 1355. godine, umro je jedan od najvećih srpskih vladara, STEFAN DUŠAN, poznat po tome što je značajno proširio granice srpske države prema jugu, uzdigao srpsku crkvu na rang patrijaršije i doneo najznačajniji zakon srednjovekovne Srbije Dušanov zakonik (Zakon blagovjernago cara Stefana). Ovo je najznačajniji pravni spomenik srpske države iz doba Nemanjića. Donet je na saboru u Skoplju 21. maja 1349. godine (prvih 135 članova), a dopunjen na saboru u Seru 1354. sa još 66 članova, tako da ima ukupno 201 član. Original Dušanovog zakonika nije sačuvan, ali su se sačuvali mnogobrojni prepisi (preko 20) u periodu od XIV do XVI veka. To svedoči o njegovoj primeni ne samo u srednjem veku, već i kasnije pod Turcima u okviru crkve. Dušanov zakonik je pisan na narodnom, starosrpskom jeziku, za razliku od drugih zakonika tog doba koji su pisani latinskim jezikom. Dušanov zakonik nije u potpunosti originalno delo, postoje brojni izvori iz kojih su članovi preuzimani: staro slovensko i srpsko običajno pravo, ranije povelje srpskih vladara, vizantijsko pravo, statuti primorskih gradova. Jedan od najvažnijih zadataka Dušanovog zakonika bio je da učvrsti prostranu Dušanovu državu, da ujednači pravne propise različitih oblasti carstva i zbliži novoosvojene gradove i oblasti.
Po svom sadržaju Dušanov zakonik pretstavlja skup propisa iz raznih oblasti prava. Najviše je u njemu propisa o uređenju države, o organima vlasti — o vladaru i vlasteli, svetovnoj i crkvenoj, o njihovim obavezama i pravima, o njihovim međusobnim odnosima i njihovim odnosima prema sebrima. Posle propisa o državnom i društvenom uređenju, u Dušanovom zakoniku najviše je odredaba o krivičnim delima i kaznama. Zakonikom su predviđene većinom vrlo stroge kazne za krađe i razbojništva, za paljevinu u selu i van sela, za povredu tuđih granica i uopšte povredu tuđe zemljišne svojine. Zakonikom se propisuju kazne za krivična dela protiv ličnosti, za ubistva, za telesnu povredu, za silovanje, za uvredu delom i rečju. Najzad, Dušanov zakonik, naročito u prvim svojim članovima, naređuje da se kazne svi oni koji rade protiv crkve ili ne poštuju crkvene propise.

 

INTERESANTNI DETALJI IZ SRPSKE ISTORIJE