Republika Srpska se i
ovog meseca nalazi u žiži
političkih zbivanja u
Bosni i Hercegovini, usled sve
izraženijih tenzija i neslaganja oko
ključnih pitanja nadležnosti,
ustavnog poretka i međunarodnog
uplitanja u unutrašnja pitanja
zemlje. U vremenu kada se sve
češće pokušavaju osporiti legitimna prava Republike Srpske, jasno
je da se nalazimo u jednoj od
najoзbiljnijih institucionalnih kriza
od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Predsednik Milorad
Dodik, kao najistaknutiji predstavnik srpskog naroda u BiH,
ostaje dosledan u borbi za
očuvanje dejtonske strukture i
zaštitu autonomije Republike
Srpske. Ova tema izaziva veliku
pažnju kako domaće, tako i
međunarodne javnosti.
Za ovaj broj novina,
zamolili smo generalnog konzula
BiH gospođu Tatjanu Telić da
ekskluzivno za Ogledalo prokomentariše aktuelnu situaciju u
Republici Srpskoj i Bosni i
Hercegovini.
“Republika Srpska i
Bosna i Hercegovina se nalaze u
dubokoj političkoj krizi nastaloj
usled nelegitimnog djelovanja tzv.
visokog predstavnika, koji bez
demokratskog legitimiteta i van
okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma nasilno nameće zakonske
akte, koristeći takve mjere kao
sredstvo političke, a ne pravne,
represije nad legalno i legitimno
izabranim predsjednikom
Republike Srpske, institucijom
koja simbolizuje volju naroda.
Cilj ovih nametnutih mjera nije
očuvanje pravne države, već smjena nepodobnih političkih lidera i
urušavanje entitetske autonomije.Podsjećam da je do
aktuelne političke krize došlo
nakon što je neizabrani visoki
predstavnik u BiH, njemački političar Kristijan Šmit, koristeći nelegalna i neustavna “bonska
ovlaštenja“, jednostrano nametnuo
izmjene Krivičnog zakona BiH.
Te izmjene su kriminalizovale
“nepoštovanje odluka visokog
predstavnika“. Predsjednik
Republike Srpske, odbijajući da
primijeni te odluke (njima se
između ostalog brani narodu
Srpske da proslavlja Dan
Republike Srpske, 9. januar) koje
republičke institucije smatraju
nelegitimnim i neustavnim, postao
je meta Tužilaštva BiH. Na
osnovu tih nametnutih zakona,
Sud BiH je donio presudu protiv
predsjednika, kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i zabranu
vršenja funkcije predsjednika
Republike Srpske u trajanju od
šest godina, što predstavnici
Srpske vide kao političku presudu
usmjerenu na poništavanje izborne
volje naroda, a ne kao čin nezavisne pravde.Zabrinjavajuće je što se
pravosudni organi instrumentalizuju u političke svrhe, stvarajući
opasan presedan u kojem se izborna volja naroda obezmišljava, a
ustavne institucije kriminalizuju.
Time se stvara slika pravnog
nasilja i uvođenja kolonijalne
uprave u BiH, kakvu bi malo koja
demokratska zemlja u savremenom svijetu smatrala prihvatljivom. Upravo iz tih razloga,
institucije Republike Srpske su
odlučile da odgovore mirno i
demokratski, a jedno od najavljenih sredstava jeste i referendum
koji će omogućiti narodu da se
izjasni o ključnim pitanjima
pravne sigurnosti, suvereniteta i
samostalnog odlučivanja.
Referendum je najviši demokratski čin kojim narod šalje jasnu
poruku da nije spreman odustati
od svojih prava.Brojni pravni i politički
analitičari, kako u Evropi tako i u
Sjedinjenim Američkim
Državama, izražavaju zabrinutost
zbog eksteritorijalnog i antidemokratskog karaktera djelovanja
visokog predstavnika te jasno
ukazuju da bonska ovlaštenja ne
uključuju pravo na zakonodavno
djelovanje, niti pravo da se
nameće pravna odgovornost bez
zakonskog okvira koji je prošao
kroz zakonodavna tijela BiH.Posebno je važno da se
ovo dešava u trenutku kada
aktuelna američka administracija,
kroz niz izjava predsjednika
Trampa, potpredsjednika Vensa,
zamjenika državnog sekretara
Lendaua, naglašava kako SAD
neće učestvovati u “izgradnji nacija“, niti se želi miješati u
unutrašnja pitanja suverenih
zemalja. Vašington takođe insistira na vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti svih institucija, uključujući međunarodne.
Uprkos tome, na terenu u BiH
vidimo upravo suprotno, netransparentnu, neizabranu instituciju
visokog predstavnika koja mimo
zakona interveniše u domaće
pravosuđe.Srbi u Republici Srpskoj
žele stabilnu i funkcionalnu BiH,
ali ne po cijenu vlastite slobode i
prava garantovanih Dejtonskim
mirovnim sporazumom. Ne
tražimo sukob, tražimo poštovanje
ustavnog okvira Dejtonskog sporazuma. Očekujemo da naši partneri u međunarodnoj zajednici
prepoznaju težinu trenutka i da
konačno podrže dijalog i ravnopravnost, umjesto diktata i jednostranih odluka.Naša dijaspora ima
ključnu ulogu da prenese istinu i
stane uz Republiku Srpsku, ne
radi politike, već radi prava
svakog čovjeka da bira svoje
predstavnike i odlučuje o svojoj
budućnosti. Zato nam je neophodno jedinstvo i podrška u očuvanju
prava na slobodu, identitet i volju
naroda.Zahvaljujem se Ogledalu
na kontinuiranom interesovanju za
stanje i situaciju u Republici
Srpskoj!”
Od specijalnog izveštavača Marijana Maljković